Naslovna Poljoprivreda Voćarstvo i povrtarstvo Tržište malina nam izmiče! Opet problemi, ali koje prirode?

Tržište malina nam izmiče! Opet problemi, ali koje prirode?

71
0

Institut za voćarstvo u Čačku je izračunao proizvođačku cenu maline za 2024. godinu, koju stručnjaci smatraju razumnom. Međutim, kako se moglo i očekivati, proizvođači nisu saglasni s tim ocenama.

Prema navodima medija, Institut je izračunao da trošak po kilogramu maline iznosi 240 dinara za 10 tona prinosa po hektaru, 200 dinara za 12 tona, i 160 dinara za 15 tona. Međutim, proizvođači ističu da prinos na jednom hektaru zavisi od različitih faktora, te da u Srbiji obično ostvare oko pet ili šest tona maline na takvoj površini.

Struka o tržištu maline

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin smatra da su rezultati Instituta realni, napominjući da je ovogodišnja situacija povoljnija jer Srbija ulazi u sezonu sa manjim zalihama maline nego prethodne godine.

YouTube Screenshot
Izvor: Nova S

„Računica je pravljena u dijapazonu 12 do 30 tona prinosa po hektaru. Koliko će roda biti najviše zavisi od agrometeoroloških uslova,“ navodi Galetin. „Jer su maline osetljive na vremenske prilike i na agrotehniku koja se primenjuje. Po meni je računica Instituta realna i odražava pravu meru između nivoa ulaganja i očekivanog efekta. Naravno, ovo je sve matematika na bazi prosečne godine što se tiče agrometeoroloških uslova. Naši poljoprivredni proizvođači ne mogu očekivati cenu od 500-600 dinara kao što je bio slučaj 2022. godine kada smo zbog ekstremnih vremenskih uslova imali niske prinose i kada je sticaj okolnosti bio takav da je jednako stanje bilo i u drugim zemljama koje proizvode malinu“.

Međutim, Galetin ističe da postoje temeljni problemi u lancu proizvodnje, otkupa i distribucije maline koji su izazvali nezadovoljstvo proizvođača, a koje država već dugi niz godina nije uspela da efikasno reši.

Photo by Geertje Caliguire on Unsplash

„On se javlja na relaciji proizvođači – otkupljivači, odnosno hladnjačari. Sveprisutan je i stalno se traži od države da posreduje, kako u smislu pregovora, tako i pronalaska tržišta. Ti problemi se možda ad hok reše, ali ne budu suštinski prebrođeni, te umesto da se stvori partnerski odnos između proizvođača i hladnjačara, stvara se odnos rivaliteta i tržišnih protivnika“, veli stručnjak.

Izvor: Nova ekonomija