11343332030786304548

Urbano pčelarenje (uz novi pravilnik(i nove poslovne prilike))

Link kopiran u privremenu memoriju!

Kakvo je to pčelarenje u urbanoj sredini? Šta to donosi novi pravilnik o kome SPOS zdušno priča? I koja je tu priča o izvozu? Jako lepe informacije za subotu popodne, samo za vas.

Foto: Freepik/prostooleh

Prvo, novi pravilnik

Od 1. maja, u Srbiji je stupio na snagu propis koji oslobađa pčelare obaveze plaćanja transportnih dozvola za selidbu pčela i naknada za izdavanje Uverenja o zdravstvenom stanju životinja u unutrašnjem prometu. Takođe, prestaje i zahtev za dezinfekcijom vozila pre selidbe, što će, prema izjavi Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), pčelarima omogućiti uštedu od gotovo 12.000 dinara po selidbi košnica.

Od 1. maja, pčelari više neće plaćati ni izdavanje transportnih dozvola, čija je cena bila 345 dinara, niti naknadu za izdavanje Uverenja o zdravstvenom stanju životinja u unutrašnjem prometu, koja je iznosila najmanje 25 dinara po košnici u oba smera selidbe.

Izvor: Bolja zemlja

Takođe, pčelari više neće biti zaduženi za troškove dezinfekcije vozila pre selidbe, što je do sada, prema podacima SPOS-a, iznosilo između 1.035 i 1.265 dinara, zavisno od vrste vozila i pravca selidbe.

Drugo, urbano pčelarenje

Gradski med je postao popularan širom sveta, a Beograd nije izuzetak u tom trendu. Gosti hotela ‘Hajat’ mogu ga degustirati direktno s krova, dok se ostatak ponude distribuira kao poseban suvenir koji predstavlja duh Beograda. Što se tiče kvaliteta, gradski med ne zaostaje za onim dobijenim iz ruralnih predela, a urbani pčelari objašnjavaju svoj izbor da postave košnice na krovovima zgrada.

Izvor: mreza-mira.net

Za Stanka Rajića, nema lepšeg početka dana od trenutka kada kreće da obilazi košnice sa svojim pčelarskim alatkama i dimilicom. Iako je to uobičajeni pčelarski posao, košnice se ne nalaze na tradicionalnim mestima kao što su livade ili ruralne farme, već na krovovima beogradskih stambenih zgrada.

„Osеćaj kada sе popnеtе na nеki krov zgradе jе nеvеrovatan. Tokom lеta, kada su vеlikе vrućinе, pčеlinjakе čеsto obilazim u ranim jutarnjim satima. Gotovo nikada nе mogu da odolim, a da nе slikam panoramu grada. Uz objavu fotografijе na društvеnim mrеžama samo napišеm ‘Dobro jutro, Bеogradе’. U tim prizorima i zvuku pčеla jеdino što možеtе jеstе da uživatе. Tada su vam dalеko i gradska gužva i buka“, veli Rajić.

Foto: Pixabay

Dok je u velikim gradovima razvijenih država urbano pčelarstvo već dugo uspostavljeno, u Beogradu je ova praksa počela 2018. godine. „Vidеo sam kako to radе pčеlari u svеtu i prеdložio sam to našеm udružеnju. Cilj mi jе bio da približim život ovog prеdivnog bića gradskoj populaciji. Mnogi su mе začuđеno glеdali. Danas jе našе udružеnjе poznato na prostorima bivšе Jugoslavijе“, dodaje on.

Gradski med ne posustaje za livadskim

Gradski med je takođe visokog kvaliteta, što potvrđuju redovni rezultati testiranja koje obavlja Centar za ispitivanje namirnica dva puta godišnje.

Foto: Pixabay

U Beogradu nije moguće dobiti monoflorni med poput bagremovog, lipovog ili suncokretovog. Gradski med je sličan livadskom jer mu raznoliko bilje daje izvanrednu aromu. Takođe, na kraju pčelarske sezone postoji i medljika, koji je sličan šumskom medu, kako objašnjava Rajić. Košnice se u Beogradu nalaze na krovovima nekih kompanija, stranih ambasada i hotela.

Stanko Rajić ističe da glavni cilj urbanskog pčelarstva nije samo sakupljanje meda i drugih pčelinjih proizvoda, već pre svega edukacija stanovništva o značaju pčela za očuvanje ekosistema. On dodaje da nisu oni ti koji su pčele dovele u grad, već su one tu već dugo vremena, a da su ih samo smestili u košnice i brinu se o njima. Takođe, napominje da med koji se na taj način proizvede ima svoje kupce, iako mnogi još uvek nisu u potpunosti svesni svih prednosti njegove upotrebe.

Foto: Pixabay

Rajić navodi da većinu meda kompanije s kojima imaju ugovor koriste kao poklone za svoje poslovne partnere, pri čemu teglice gradskog meda posebno brendiraju za svaku kompaniju s kojom sarađuju. Takođe, objašnjava da se u gradskom medu nalazi mala količina polena koji može izazvati alergije, ali da dugoročnom konzumacijom takvog meda postepeno se stvara otpornost na polenske alergije.

Treće, ono kada pčelarenje urodi plodom – internacionalno

Nego, srpski med i Kina?

Pored političkog značaja, poseta kineskog predsednika ima i ekonomski aspekt koji je važan za našu zemlju, prvenstveno kad su med i pčelarenje u pitanju. Nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini, sve više kompanija istražuje mogućnosti na kineskom tržištu.

Izvor: APIS – Udruženje pčelara Medveđe – zvanična Fejsbuk stranica

Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije, ističe da brend “Naš med”, koji je u vlasništvu pčelara Srbije, prvi je dobio dokumentaciju i sertifikat za izvoz domaćeg meda u Kinu. Pogon “Našeg meda” u Rači prvi je na listi izvoznika domaćeg meda u Kinu. Ističe se da je kinesko tržište veoma zahtevno, a kvalitet meda je od izuzetne važnosti.

Pčelari smatraju da je izvoz u Kinu prilika za razvoj svih pčelara u Srbiji. Iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije naglašavaju da je dolazak kineskog predsednika prilika da naša nadležna ministarstva unaprede izvoz meda u Kinu i ističu da ovo prilika koju ne smemo propustiti.

Izvori: Dnevnik (1, 2), AgroFin

Tagovi