11343332030786304548

Velika šteta na usevima nakon jučerašnjeg nevremena

Link kopiran u privremenu memoriju!

Zbog superćelijske oluje koja je zahvatila zemlju, naneta je velika šteta na usevima na primetnom broju poljoprivrednih gazdinstava. U pojedinim gradovima poput Sremske Mitrovice, Šida i Rume je proglašena vanredna situacija.

Šteta na usevima širom Srbije

U olujnom nevremenu praćenom jakim vetrom i kišom, najviše štete je počinjeno na teritoriji grada Šapca. Po intenzitetu štete slede Sremska Mitrovica, Loznica, Vladimirci, Koceljevo, kao i opštine Bogatić i Čačak. Ratari iz Bačkog Polja, Despotova i Kule su pretrpeli ogromnu štetu. Janko Hrćan iz sela Kisač navodi da je u njegovom mestu bilo jakih vetrova, ali da su za dlaku izbegli grad.

Photo by Eugene Triguba on Unsplash

U Sremskoj Mitrovici je proglašena vanredna situacija. Kako javljaju mediji, sve komunalne službe dobile su nalog da raščišćavaju teren po selima i gradu. Uz to, gradska plaža je do daljnjeg zabranjena za posetioce. Kao razlog navode se moguće padanje odlomljenih grana i napuklog drveća.

Tokom sinoćnje oluje, blizu 40 ljudi je zatražilo medicinsku pomoć s teritorije Mitrovice zbog povreda nastalih usled vetra i padavina. Dvoje ljudi je sa težim povredama transportovano u Beograd da bi primili dalji tretman. Iako je bilo povređenih, za sada nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

Photo by Clay Banks on Unsplash

Pojedini krajevi pošteđeni štete

Selo Lalić je prošlo bez većih posledica, ali materijalna šteta je svakako prisutna. Kako navodi lokalni proizvođač Pavel Valent, ratari očekuju štetu na pojedinim usevima i do 100%. Mačvanska sela, te sela na potezu kod Nove Pazove i teritorija Šapca su takođe dobrano zahvaćeni sinoćnom superćelijskom olujom.

Južnobački okrug je izbegao veći deo štete, navode tamošnji ratari. Požarevac je takođe umnogome bio bezbedan. Nedeljko Savić iz tamošnjeg udruženja „Stig“ je istakao da je ceo okrug bio manje-više bez ikakve štete.

Superćelijske oluje su retkost u Srbiji. Kako navodi meteorolog Ivan Ristić, one nastaju  tako što hladniji vazduh dolazi u prizemlju, a u međuvremenu je tu bilo puno toplog vazduha. „On počinje da se uzdiže i što je topliji, veća je šansa da bude jača oluja. I ti vrhovi oblaka koji nastaju od tog toplog vazduha budu i do 15 kilometara. To je ta energija, tu je čak i protivgradna zaštita nemoćna,“ zaključuje Ristić.

Izvori: Dnevnik, 24 Sedam

Tagovi