Celer je biljka koja je bogata vitaminima i mineralima, ali i pored svojih nutritivnih svojstava nije mnogo zastupljen u našoj zemlji. Ovim rečima smo počeli jedan od prethodnih članaka na temu ove plemenite biljke, i mišljenje nam se nije promenilo. Naime, celer treba da se neguje, uzgaja i oproba u našem podneblju, a nažalost – zapostavljen je.
Međutim, ako ste jedan od onih povrtara, ratara, ili paora uopšte, koji poštuje i ceni celer, ovaj članak je za vas. Malo ćemo da se vratimo na temu ove kulture, sa par detalja o uzgoju iste na pravi način.
Celer, u detalj
U našem podneblju, sadnja celera obavlja se od početka maja do sredine juna. Ovo povrće najbolje uspeva u dubokom i struktuiranom zemljištu poput aluvijuma i černozema. Parcele koje imaju visok nivo podzemne vode ne bi trebalo koristiti za uzgoj celera. Celer se obavezno sadi u plodoredu, a kao optimalni predusevi smatraju se povrtarske biljke koje su bogato đubrene stajskim đubrivom, poput paprike, kupusa i paradajza, kao i mahunarke.
Priprema zemljišta počinje u jesen kada se parcela duboko ore, đubri stajskim đubrivom i dodaje polovina potrebne količine kompleksnih mineralnih đubriva. Preostali deo se dodaje tokom pripreme za sadnju. Celokupne potrebe celera za hranivima iznose 80 kilograma azota, 120 fosfora i 150–200 kilograma kalijuma. Količina primenjenog đubriva zavisi od nutritivnih potreba zemljišta, zbog čega je važno prvo obaviti analizu zemljišta kako bi se osigurala adekvatna ishrana biljaka.
Bitno je znati da celera zahteva obilno zalivanje tokom cele vegetacione sezone i loše podnosi sušu. Nedostatak vode može dovesti do formiranja nekvalitetnog korena i smanjenja prinosa. Ovo povrće pokazuje izvesnu otpornost na niske temperature – mlade biljke mogu preživeti i do minus šest stepeni, dok zrele biljke mogu podneti temperature i do minus devet stepeni Celzijusa, takođe dobro podnose i zasenjivanje.
Kvalitetan rasad treba da ima oko 50–60 dana i da ima dobro razvijen koren i lisnu masu. Prilikom sadnje, koren se skrati, kao i donji listovi. Preporučuje se sadnja na rastojanju od 50 centimetara između redova, sa razmakom od najmanje 25 cm između biljaka u redu. Biljke se sade na istu dubinu na kojoj su bile u rasadniku, a odmah nakon sadnje treba ih obilno zaliti.
Izvor: Dobro jutro