Pored kulena jedan od prepoznatljivih proizvoda iz Bačkog Petrovca svakako je hmelj, koji se i dan-danas proizvodi. I dok se polako bliži berba, uzgajivači polako dele svoja mišljenja i svoje prognoze o berbi ove kulture.
Od osnivanja Bačkog Petrovca, proizvodnja hmelja je bila jedna od glavnih industrija na tom području. Najviše se proizvodio između dva svetska rata. Porast u uzgoju je video i posle drugog svetskog rata, a osamdesetih godina proizvodnja je ojačana razvojem mehanizacije. Neretko se gajio na više stotina hektara, dok je danas proizvodnja potpuno desetkovana.
Hmelj u Srbiji: presek
Karol Maljah iz firme DOO „Petrovec“ dao je svoje mišljenje o trenutnom uzgoju hmelja u Srbiji. „Hmelj smo ove godine posadili na svega oko 10 hektara. Sve je propalo kada je počela privatizacija domaćih velikih pivara. Kupili su ih stranci, a oni su hmelj uzimali iz matičnih država, a ne od naših proizvođača,“ lamentira Maljah.
U nastavku svoje izjave, dotakao se i cene hmelja ove sezone. „Otkupna cena ove godine izuzetno varira na tržištu. Kreće se od 5 do čak 25 evra po kilogramu. Najviše zavisi od ponude i potražnje, kao i od procenta α-kiseline u svom sastavu što pivare najviše cene,“ dodao je poljoprivrednik.
Firma „Petrovec“ ima dugi staž u Bačkom Petrovcu. Trenutno gaji sedam sorti hmelja – tri domaće, autohtone i četiri američke. Domaće nose naziv „bačka“, „aroma“ i „robusta“, a američke su „činuk“, „kasket“, „centenijel“ i „CTZ“. Ove sorte su najzastupljenije kada je u pitanju proizvodnja domaćeg „kraft“ piva.
Podsetićemo da je hmelj inače izuzetno pogodna biljka za uzgoj. Jednom kad se zasadi koren-rizom, zemljoradnici ne moraju da ga više sade u narednih 15 godina. Država Srbija, a pogotovo AP Vojvodina, svake godine daje subvencije za uzgoj ove kulture. Štaviše, jedan od korisnik subvencija je Rastislav Struhar, inače vlasnik gorepomenute firme „Petrovec“.
Izvor: AgroFin
Pogledajte i: Hmelj isplativ, ali se ne uzgaja
