Kod nas se tradicionalno zreli plodovi voća, koji ne uspevaju da dođu do tržišta u sirovom stanju ili ne zadovoljavaju tržišne norme u pogledu vizualnog izgleda, prerađuju u rakije ili neki drugi vid prerade kao što su sokovi, džemovi i drugi. Dezertno vino od višnje je još jedan zanimljiv način prerade višnje.
https://boljazemlja.com/podrzan-predlog-ministarstva-izdvajaju-se-sredstva-iz-budzeta-za-stocare/
Za spravljanje dezertnog vina od višanja najpogodnije su sorte tamno crvene boje ploda. Ukoliko se za spravljanje vina koriste sorte sa manje bojenih materija u pokožici, preporučljivo je dodati 10-30% sorti sa obojenijom pokožicom. Trebalo bi obratiti pažnju da što manje peteljki dospe u kijuk. Prilikom muljanja višanja ne bi trebalo da dođe do lomljenja više od 10% koštica.
https://boljazemlja.com/odobrena-dodatna-sredstva-za-proizvodjace-mesa-i-voca/
Kijuk dobijen posle muljanja višanja trebalo bi sumporisati sa 10-15 g vinobrana na 100 kg. Preporučljivo je takođe vrenje kljuka uz primenu čiste kulture vinskog kvasca. Vrenje obično traje 2-4 dana, a potom je potrebno izvršiti ceđenje vina. Izdignuti kljuk u toku vrenja (klobuk) potrebno je što češće potapati.
https://boljazemlja.com/ne-propustite-sansu-sufinansiranje-100-kamate-na-uzete-kredite/
Dezertna vina visokog kvaliteta dobijaju se dodatkom šećera u više navrata u toku vrenja. Ukoliko sok (šira) dobijena ceđenjem sadrži 90 do 110 g šećera po litru i 11-17 g/l kiselina, tada se iz sledeće tabele može naći količina šećera i vode koju je potrebno dodati na 1 litar soka kako bi se dobilo dezertno vino željene jačine:
željeni sadržaj alkohola u vinu u vol.% | šećer u gramima |
12 vol.% | 290 g |
13 vol.% | 325 g |
14 vol.% | 360 g |
15 vol.% | 395 g |
16 vol.% | 430 g |
17 vol.% | 465 g |
Čuvanje i nega voćnih vina, kao i mane i kvarenja i načini njihovog otklanjanja, istovetni su sa onima koji važe za vino spravljeno od grožđa.
Izvor: dipl. inž. Dragana Andrejić, PSSS Kruševac