11343332030786304548

Naučnici zabrinuti za stanje zemljišta u svetu, a nadležni izdvajaju minimalna sredstva za ispitavanje tla

Link kopiran u privremenu memoriju!

Savez za odžrivost zemljišta (SSA) otkrio je zapanjujuće brojke, tako je 60,5 miliona funti uloženo za praćenje kvaliteta vode, 7,65 miliona za proveru vazduha, a samo 284.000 funti za nadzor zemljišta. 

Prema rečima direktorke saveza, Elen Fej, ove brojke su zapanjujuće, ali nisu ih iznenadile.

“Mogli bismo, zapravo, da uštedimo novac i očuvamo životnu sredinu ulažući u praćenje kvaliteta zemljišta, jer bi ti rezultati bili značajni i za zdravlje vode i vazduha” rekla je ona.

Nadležni Odeljenja za životnu sredinu, hranu i ruralna pitanja (Defra) kažu da planiraju da osmisle indikatore kvaliteta tog resursa i da uspostave novi nacionalni plan praćenja. Ovlašćenje bi se u predlogu Zakona o poljoprivredi moglo iskoristiti za podršku praćenja zemljišta, ali iz SSA-a kažu da nisu videli nikakve dokaze da će se Defra obavezati u finansiranju ispitivanja i praćenju kvaliteta.

Zabrinutost za stanje zemljišta

Ljudi su sve više zabrinuti za stanje zemljišta. U izveštaju Komiteta za nadzor životne sredine iz 2016. godine navodi se da neka od najplodnijih područja Velike Britanije gube na vrednosti i  da bi mogla postati neproduktivna. To je zato što savremene metode uzgoja obično ne štite tlo od gubitka sadržaja ugljenika, a to je jedan od vitalnih značaja u borbi protiv klimatskih promena ili zbog ispiranja usled jakih kiša.

Fej kaže da se posvećenost organizacije Natural England i njihovo nadgledanje zemljišta bazira na proceni samo 20 parcela i to u četiri nacionalna rezervata prirode.

Savez za održivost zemljišta, grupa poljoprivrednika, akademika i ekologa ističu da nedovoljna ulaganja u istraživanja i nadzor zemljišta ostavlja javnost u neznanju o stanju na selu i to dovodi do povećanog rizika od poplava, sigurnosti hrane i gubitka biloške raznovrsnosti.

Plan za poboljšanje kvaliteta zemljišta

“U 25-godišnjem planu zaštite životne sredine zalažemo se za održivo upravljanje tlom do 2030. godine, kao i za poboljšanje njegovog kvaliteta. Da bismo preokrenuli degradaciju naših zemljišta i vratili ih u zdravo stanje na nacionalnom nivou, potrebna nam je dugoročna obveza praćenja na poljoprivrednom i nacionalnom nivou” kaže Kris Kolins, jedan od članova grupe.

Da trenutno stanje frustrita stručnjake svedoči i izjava profesorke Bridžit Emet iz Centra za hidrologiju i ekologiju koja kaže da se ne zna u kakvom je stanju zemljište.

Vlasnici zemljišta ističu da se mora više ulagati u zaštitu ovog prirodnog resursa kao javnog dobra.

#odgovornonovinarstvo

 

Tagovi