Prema novoj Uredbi o raspodeli podsticaja u poljoprivredi za ovu godinu, za stočare će biti namenjene subvencije od 23 milijarde dinara. Zahvaljujući ovom iznosu očekuje se oporavak mlečnog govedarstva, ali i povećanje broja kvalitetnih tovnih junadi.

Ono kada podsticaji vesele stočare još početkom godine
U stočariji “Agročoka” u Čoki, trenutno se nalazi 180 tovnih junadi. Krajem prošle godine, cena njihove “žive mere” dostigla je profitabilnih 3,2 evra po kilogramu. Povoljnost za tov proizlazi iz pristupačne stočne hrane koju zadruga proizvodi na vlastitim njivama, zahvaljujući dvema godišnjim žetvama.
„Radimo po dve kulture, znači na senažama radimo kulturu raži, posle po skidanju te raži krajem aprila imamo redovnu setvu da li kukuruza, suncokreta, okopavina. Ukupno smo prošle godine sedam hektara zauzeli za proizvodnju stočne hrane“, kaže Miloš Petrović, iz Zemljoradničke zadruge “Agročoka”.

Povećanje subvencija u mlečnom govedarstvu uticalo je na rast cena mlečnih grla na tržištu. „Tako da sada grla ne možete kupiti, kvalitetna grla ne možete kupiti ispod dve, dve i po hiljade evra za steone junice. Dve i po hiljade do tri hiljade za kravu koja je visokomlečna. Pre toga cene su bile recimo za pedeset posto manje,“ veli Tanja Prohaska iz Orlovata, o kojoj smo pisali ove nedelje.
Stočari razmatraju izvoz
Agrarni budžet iznosi 110 milijardi dinara, od čega su planirana davanja u visini od 77,5 milijardi za pokrivanje oko 70 različitih mera podrške. Budžet se smatra rekordnim, kako nominalno, tako i realno. Branislav Gulan, agroekonomski analitičar, ističe da će agrarni budžet prvi put nakon dugog niza godina biti iznad pet odsto i prelaziće šest odsto ukupnog budžeta Srbije.

Ideja o Agrarnoj komori nije prihvaćena, ali stočari očekuju drugi vid saradnje u vezi sa izvozom tovnih junadi. Miloš Petrović iz Zemljoradničke zadruge “Agročoka” naglašava da pokušavaju kod Privredne komore uspostaviti telo koje bi pratilo tržišta, posebno tržište za prodaju njihovog mesa, jer tokom cele godine imaju fluktuacije i nemaju sigurnog kupca.
Državne mere za stočarstvo ne mogu uticati na tržište i nisu koncipirane kao jedini izvor sigurnog prihoda za stočare. Sa druge strane, stočari ističu da su najkorisnije kada se isplaćuju u predviđenim rokovima.
Izvor: RTS




