Srpska vina, sa prosečnom izvoznom cenom od 1,7 dolara po litri, su znatno jeftinija od vina glavnih svetskih izvoznika poput Francuske i Italije, čija su pića skoro pet i dva puta skuplja, respektivno. Srbija je konkurentnija u odnosu na Australiju i Čile, dok su njena vina skuplja od španskih. Iako su srpska vina više nego upola jeftinija od svetskog proseka, cena im raste brže, što je više posledica inflacije nego povećanja kvaliteta, kako navode stručnjaci iz magazina „Biznis i finansije“.
Svetsko tržište vina dominiraju pet zemalja: Italija, Španija, Francuska, Čile i Australija, koje zajedno čine oko 70% međunarodnog izvoza. Ove zemlje diktiraju kvalitet, uslove prometa i prosečnu izvoznu cenu, koja godišnje raste oko 2,4%. Prošle godine prosečna izvozna cena vina na svetskom tržištu iznosila je 3,6 dolara po litri, delimično zbog inflacije, kako navode profesori Branislav Vlahović i Vuk Radojević iz Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Izvoz našeg vina: Rusija glavni kupac
Srpsko vino se izvoze uglavnom u pet zemalja: Rusiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku i Kinu, sa Rusijom kao najvećim tržištem. Na ruskom tržištu, prosečna izvozna cena srpskog vina iznosi svega 1,2 dolara po litri, dok je cena napitka iz Rusije koje se uvozi u Srbiju 1,8 dolara po litri. Bosna i Hercegovina je drugo najveće izvozno tržište, gde prosečna izvozna cena srpskog proizvoda iznosi 1,6 dolara po litri, dok je cena onog napitka uvezenog iz Bosne i Hercegovine 2,3 dolara po litri.
U Crnu Goru se godišnje izvozi oko 1,2 miliona litara vina, sa prosečnom izvozom cenom od 2,8 dolara po litri, dok je prosečna uvozna cena crnogorskih vina 2,6 dolara po litri. Hrvatska je četvrto najveće tržište sa oko 730.000 litara godišnjeg izvoza, dok prosečna izvozna cena iznosi 1,7 dolara po litri. Najmanje izvoza je u Kinu, sa oko 380.000 litara godišnje, ali po najvišoj prosečnoj ceni od 3,8 dolara po litri, dok je cena uvezenih vina iz Kine 4,1 dolara po litri.
Francuska je vodeća po skupoći svojih proizvoda sa prosečnom cenom od 7,9 dolara po litri. Sleduje Italija, sa prosečnom cenom od 3,6 dolara po litri. Ovo je na nivou svetskog proseka, treba istaći. Australijski napici su jeftiniji sa cenom od 2,5 dolara po litri. U poređenju s njima, čileanska pića imaju prosečnu cenu od 2,2 dolara po litri. Španska vina su najjeftinija među vodećim izvoznicima sa prosečnom cenom od 1,5 dolara po litri, pre svega zbog velikog učešća ovog pića u rinfuzi u njihovom izvozu.
Troškovi proizvodnje pozamašni
Proizvodnja vina uključuje visoke ulazne troškove, a mnogi proizvođači rade sa relativno malim maržama. Cenovnu konkurentnost određuje više faktora, uključujući troškove proizvodnje, radne snage, poresku politiku i finansijske podsticaje. Niža cena može privući veći broj kupaca, ali ako je rezultat lošijeg kvaliteta, to može ugroziti isplativost izvoza.
Srpska vina zauzimaju 35. mesto u svetu sa udelom od 0,09% u međunarodnom izvozu. Pritom je njihovo učešće na evropskom tržištu nešto veće sa 0,13%. Cena srpskog proizvoda raste brže od svetskog proseka, što je više posledica inflacije nego povećanja kvaliteta.
Izvor: 24 Sedam