Crna repina vaš, hrčak, pipa, peščar – štetočine, sve i svuda, kreću da napadaju useve. Paori su u problemu, ali ima rešenja. Prodiskutujmo.
Štetočine u Banatu: crna repina vaš krenula agresivno na spanać
Na poljima u Srednjem Banatu, usevi spanaća su u fazi razvoja lista, sa četiri do šest listova razvijeno (BBCH 14-16). Vizuelnim pregledom useva primećeno je prisustvo crne repine vaši (Aphis fabae) na do 15% biljaka.
Vaši su primećene na donjoj strani listova. Njihovo isisavanje biljnih sokova i izlučivanje toksičnih materija sa pljuvačkom izaziva promene boje i uvijanje listova, što negativno utiče na rast biljaka i smanjuje prinos. U uslovima predstojeće suše i visokih temperatura, može se očekivati povećanje broja napadnutih biljaka. Proizvođačima se generalno preporučuje da pregledaju useve i da primenjuju preparate na bazi deltametrina i lambda-cihalotrina, u karenci propisanoj prema pravilniku za spanać.
Ni šećerna repa nije bezbedna
Repe su pogođene napadom pipa i peščara, dva dosadna insekta čije je suzbijanje veoma teško, gotovo nemoguće, jer su preparati koji su ranije korišćeni za to sada zabranjeni. Miloš Nikšić iz firme „Nikša Agrar“ je izneo svoje mišljenje o ovoj problematici.
„Što se tiče toga, normalno je u ovom periodu da se pojavljuju insekti,“ istakao je Nikšić. „Vreme je toplo, čak i malo povišene temperature za ovo doba godine. Njihova aktivnost je normalna u ovom periodu, ali je s druge strane i najštetnija i najopasnija za repu, zato što pre svega repina pipa, s obzirom na to da repa na većini površina sad tek niče, samo je preseče i napravi apsolutnu štetu na svakoj biljci“.
Pazite šta prskate!
Stručnjak je naglasio važnost istovremenog prskanja korova i insekticidima, posebno za suzbijanje pipa, s obzirom na to da su korovi već počeli da rastu. Međutim, problem nastaje kada se razmatra izbor insekticida za prskanje pipa i peščara, jer su mnogi prethodno efikasni preparati sada zabranjeni.
foto: Syrio, licencirano pod CC BY-SA 4.0
Izvor: Wikimedia Commons
„Pre je korišten Alfa-cipermetrin, ali je zabranjen bez ikakve sumnje sada već drugu godinu. I preparati na bazi Hlorpirifosa su zabranjeni, ali manje bitni za repine insekte“, naglasio je. „Znam da ima trenutno preparata na bazi lambda-cihalotrina i opet samo treba da se isprati kolika je invazija, to mora na njivi da se utvrdi da li je veća, manja ili srednja i na osnovu toga se, eventualno, u jednom određenom procentu i menja doza između 0,2 i 0,3 grama po hektaru ako je 50-gramski“.
Prema rečima Nikšića, peščar i pipa su tvrdokrilci i lambda-cihalotrini nemaju dovoljno jaku efektivnost na njih. „Lambda-cihalotrin neće rešiti problem ni pipe ni peščara, zato što će im smanjiti brojnost ali ih neće uništiti. Tako da zaštita od pipe i peščara po zakonu, trenutno, ne postoji“, naglasio je. Prokomentarisao je i situaciju sa hrčcima. „Za hrčke mogu samo određene vrste repelenata, to su odbojne materije, nema ubijanja i trovanja. Na žalost nemaju dovoljnu efektivnost za glodare. To je veliki problem“.
A kad smo već kod hrčaka…
Glodari vazda glodaju
Kada se šećerna repa poseje na 35 hektara zemljišta, očekuje se bar neki prinos, povrat uloženog novca, možda čak i profit. Ono što se ne očekuje je da godinu za godinom priroda pruži razočaranje, uništavajući prinose zbog nedostatka vlage, vetrova ili malih zaštićenih hrčaka. Sve ovo se dešava Vladi Višiću, rataru iz Stare Pazove.
„Posejao sam repu na 35 hektara i situacija je vrlo šarena. Negde imamo problem sa pokoricom, negde sa vlagom u stvari nedostatkom vlage, a negde sa hrčcima. Na 35 jutara imam 500 rupa, što je mnogo. Ne znam šta da radim, po ceo dan šetaju, a zaštićeni su i ne mogu ničim da delujem“, veli razočarano Vlašić.
U nastavku lamenta, dodao je da staje sa setvom dok ne padne kiša ili bar do pred kišu, jer vetrovi koji duvaju izvlače svu vlagu. „Daj bože da bude kiše, ne pamtim da je ovako suvo bilo ikada. Šta mi vredi i da presevam kad nema vlage, pet ne rodi šesta u vodi,“ istakao je Vlašić.
Hrčak je zaštićena životinja, pa se poljoprivrednicima prilikom suočavanja s njihovim prekomernim brojem pruža ograničen broj opcija. Kako bi se sprečilo prekomerno razmnožavanje, mogu primeniti agrotehničke, mehaničke i hemijske mere.
Agrotehničke mere uključuju brzu žetvu, smanjenje gubitaka zrna, oranje strništa i uklanjanje ostataka žetve, kao i suzbijanje korova. Mehaničke mere, poput postavljanja zamki ili prelivanja vodom, koriste se kada je populacija hrčaka manja. No, kada se brojnost hrčaka poveća i preti ozbiljna šteta usevima, potrebne su odgovarajuće dozvole od nadležnih tela za korišćenje hemijskih sredstava za suzbijanje.