Prošla blaga zima, a sada topla jesen sa deficitom padavina, prouzrokovale su da se poljski glodari namnože na oranicama širom Vojvodine.
Prekomerno razmnožavanje tih štetočina nije česta pojava. Primera radi, poslednji put kadaj e primećena tolika brojnost miševa i voluharica i velika šteta koju su pričinili zabeležena je 2014. godine.
Žetva kukuruza još traje. Hrane ima u izobilju. Zemljišne humke pune su biljnih ostataka, a to bi moglo da nagovesti i veoma jaku, oštru zimu. Inače, treba naglasiti da su glodari i tokom leta pravili veliku štetu. Ovo je bilo primetno naročito na usevima soje. Prinos na pojedinim parcelama je upravo zbog delovanja ovih štetočina umanjen i do 50%.
U tom periodu vegetacije nije bila moguća primena zaštitnih sredstava. Međutim, u ovom trenutku, kod uljane repice, u lucerištima i voćnjacima, naročito mladim, u vreme setve ječma i pšenice, preporučuje se primena mamaca na bazi cink-fosfida. Ovo struka preporučuje izričito tamo gde je postignut prag štetnosti. Primera radi, za poljskog miša se preporučuje za štetnost od deset do pedeset aktivnih rupa po hektaru. Sa druge strane, za poljsku voluharicu preporuka nalaže primenu za štetnost od deset do pet stotina rupa po hektaru. Svakako treba istaći da se planirano sredstvo treba nanositi u više navrata.
Stručnjaci napominju da se posle postavljanja mamaca aktivne rupe obavezno zatrpaju zemljom radi zaštite divljači i ptica. Podsetićemo da su ove životinje jedini prirodni regulatori brojnosti tih štetočina. Inače, svedoci smo da su nam njive sve češće bez ijednog stabla na koje bi mogla sleteti mišarka. Ova činjenica , pored redukovane obrade zemljišta i sveobuhvatne zaštite, takođe utiče na prekomerno namnožavanje poljskih miševa.
Poljski glodari napast poljoprivrednika
Nasrtaj glodara poput miševa i voluharica je problem sa kojim se poljoprivrednici redovno susreću. Međutim, od divljih životinja, ove štetočine nisu jedine koje svojim delovanjem negativno utiču na domaći agrar. Podsetićemo na enormni broj medveda, divljih svinja, vrana i svraka koje su desetkovale različite prinose. Na njivama, u voćnjacima i povrtnjacima vlasnici gazdinstava non-stop nalaze obrštene njive i polupojedene plodove. Čak ni košnice pčela nisu bezbedne, a od skora su neke od ovih divljih životinja krenule da nasrću i na stoku, konkretno na ovce i svinje.
Izvor: AgroTV
Pogledaj i: Ptice redom desetkuju oranice u Srbiji, ratari blago zabrinuti, Medved uništava košnice u Ivanjici, Vrane uništile zasade karfiola i kupusa u Glogonju, Divlje svinje haraju Požegom i okolinom, Divlje svinje brste kukuruz u Pekčanici, Divlje svinje uništavaju kukuruz u Nišu i Leskovcu