Kako lokalne mesne organizacije reaguju kada su atarski putevi oštećeni tokom poplava, i kako se vrše saniranje i zaštita istih? Branko Lakić u ovom tekstu dovršava svoj intervju za „National Geographic Srbija“, a teme su sve aktuelnije i vredne pažnje.
Atarski putevi – bolna tačka tokom nepogoda
Jedinice lokalnih samouprava, navodi Lakić, imaju niz obaveza. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima, moraju da se staraju o projektovanju, izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i korišćenju atarskih puteva nakon poplava i drugih nepogoda.
„Zaštita puteva je preventivna mera kako bi se što duže zadržalo postojeće stanje atarskih puteva,“ naglasio je Lakić. „A propisuju se i mere zabrane:
- prosipanja, bacanja i ostavljanja bilo kakvih predmeta, materijala i smeća na nekategorisani put;
- ispuštanja otpadnih i drugih voda na nekategorisani put ili putni jarak;
- sprečavanja oticanja vode sa nekategorisanog puta, a posebno iz putnog jarka i iz propusta kroz trup nekategorisanog puta i sprečavanje daljeg oticanja ka njihovim recipientima;
- oranja i izvođenja drugih poljoprivrednih radova;
- paljenja trave i drugog rastinja, kao i otpadnih predmeta i materijala;
- puštanja stoke na nekategorisani put bez nadzora, napajanje i napasanje stoke;
- vučenja predmeta, materijala i oruđa po putevima;
- nanošenje blata sa prilaznog puta
- svako činjenje kojim se oštećuje ili bi se mogao oštetiti nekategorisani put ili ometati odvijanje saobraćaja.“
Naknadno o sanacijama
U nastavku intervjua, Lakić je dostavio i teze o merama koje se preduzimaju da se ublaže štetne posledice poplava. U te mere spadaju:
- radovi na održavanju nekategorisanog puta;
- nasipanje i ravnanje nekategorisanog puta;
- čišćenje i uređivanje jarkova i propusta;
- odvođenje vode sa nekategorisanog puta.
„Međutim, potrebno je napomenuti i mere koje se odnose na zaštitu poljoprivrednog zemljišta od erozije,“ upozorio je Lakić. „Jer ako dođe do erozije zemljišta, taj proces se lako nastavlja na obližnji atarski put. Protiverozione mere su: privremena ili trajna zabrana preoravanja pašnjaka i livada radi njihovog pretvaranja u oranice sa jednogodišnjim usevom, uvođenje plodosmena, gajenje višegodišnjih zasada, način obrade poljoprivrednog zemljišta, podizanje i održavanje poljozaštitnih pojaseva ili sađenje višegodišnjih drvenstih biljaka, zabrana napasanja stoke na određeno vreme, zabrana seče šuma iznad ugroženih parcela i druge mere.“
Uloga zajednice
Teškoće u pronalaženju tehničkih rešenja pri planiranju atarskih puteva koji prolaze kroz teže pristupačne terene za mašine, kao i nerešeni imovinski odnosi vezani za zauzimanje neophodnih površina za izgradnju funkcionalnih puteva, predstavljaju izazove. Efikasno rešavanje nerešenih imovinskih odnosa, ističe Lakić, postiže se primenom komasacije poljoprivrednog zemljišta. Uprava za poljoprivredno zemljište planira posvetiti posebnu pažnju efikasnoj implementaciji ovih postupaka na širim područjima širom Republike Srbije.
Zajednica i pojedinci imaju odgovornost u očuvanju atarskih puteva. Vlasnici ili korisnici zemljišta uz puteve trebaju redovno održavati kanale za odvodnjavanje, postavljati propuste na ulazima u svoje parcele i uklanjati drveće, šiblje i drugo rastinje u zaštitnom pojasu. Ovim se obezbeđuje prohodnost nekategorisanog puta. Pritom se i povećava preglednost, kao i smanjuje rizik od ugrožavanja bezbednosti saobraćaja.
Izvor: National Geographic Srbija
Pogledajte i: Klimatske promene i atarski putevi: Intervju sa Brankom Lakićem, Atarski putevi i preraspodela promena: nastavak intervjua sa Brankom Lakićem