Solarni paneli su opet u proverbijalnoj žiži javnosti, konkretno kod nas, i to sa vrlo dobrim razlogom, rekli bi proizvođači. Kao i inače, u pitanju su propisi oko instalacije ovih sistema. U Srbiji, zakonom je određeno da solarni paneli mogu biti postavljeni samo na građevinskom zemljištu, dok se u zemljama poput Španije i Grčke nalaze usred plodnih polja, gde se istovremeno gaje različite poljoprivredne kulture.
Postavlja se pitanje da li solarni paneli mogu imati dvostruku svrhu – proizvoditi zelenu energiju iz sunca i istovremeno štititi zemljište i useve od nepogoda kao što su kiša, grad ili sneg. Da li mogu biti od pomoći proizvođačima grožđa tako što će ih zaštititi od jakog sunca, a istovremeno omogućiti kvalitetan i sladak rod u hladu? Postoji li snažan uticaj lobista koji, širom Evrope, promovišu obnovljive izvore energije bez obzira na cenu, što bi moglo dovesti do toga da se oranice koriste za proizvodnju zelene energije umesto hrane za ljude i stoku?
Agrovoltaik: solarni paneli i holistika?
Miloš Banjac, profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu, inače bivši pomoćnik ministra energetike za obnovljive izvore energije, podelio je svojih par misli na ovu temu. „Nema govora o korišćenju obradivog zemljišta za postavljanje panela. I, to bi tako trebalo i da ostane. Da bi neko postavio solarne panele na obradivom poljoprivrednom zemljištu ono, pre svega, mora da se prevede u građevinsko. Tek tada investitor može da počne da postavlja solarne panele za proizvodnju zelene energije,“ rekao je Banjac.
Ipak, na zapadu, gde su već odmakli u iskorišćavanju obnovljivih izvora energije, sve je popularniji koncept agrovoltaika.
Agrovoltaik predstavlja holistički pristup koji omogućava poljoprivrednicima da istovremeno koriste istu površinu za postavljanje solarnih panela i obavljanje poljoprivrednih aktivnosti. Ova kombinacija omogućava korišćenje iste površine za stočarstvo ili agrarnu proizvodnju, kao i proizvodnju obnovljive energije.
Solarni paneli u okviru koncepta agrovoltaika pružaju višestranu zaštitu useva i stoke od ekstremnih vremenskih uslova poput kiše, grada i vetra. Oni istovremeno obezbeđuju hlad za biljke i životinje. Takođe, postoje inovativna rešenja koja uključuju prozirne panele. To su takozvani solarni prozori, koji omogućavaju propuštanje sunčevih zraka korisnih za rast biljaka, dok apsorbuju UV zrake koje nisu neophodne. Jedan primer primene ovog koncepta je staklenik za vinograde u Grčkoj. Na istom su postavljeni solarni prozori koji obezbeđuju optimalne uslove za rast vinove loze.
Izvor: AgroNews