Naslovna Poljoprivreda Crvljive jabuke i kvrgavo voće su sve, samo ne organski proizvodi

Crvljive jabuke i kvrgavo voće su sve, samo ne organski proizvodi

177
0

Određeno voće i povrće, konkretno neke često konzumirane sorte, češće sadrži ostatke pesticida i predstavlja veći rizik po zdravlje kupca.

Prema najnovijem istraživanju vodećeg američkog potrošačkog časopisa „Consumer Report“, oko 20% od 59 uobičajenih namirnica koje su praćene tokom nekoliko godina sadržale su ostatke pesticida, što predstavlja značajan rizik. Među namirnicama koje se smatraju visokorizičnim su konvencionalno uzgajani kelj, borovnice, krompir i paprike. Jabuke, grožđe, breskve, paradajz, spanać i celer spadaju u kategoriju umerenog rizika.

Photo by Mariah Hewines on Unsplash

Istraživanje je pokazalo da organsko voće i povrće generalno sadrži znatno manje ostataka pesticida u poređenju sa konvencionalno uzgajanim proizvodima. Ipak, čak i nekoliko organskih namirnica nosi određeni rizik. Na primer, uvezeni zeleni pasulj predstavlja visok rizik, dok je domaći krompir svrstan u kategoriju umerenog rizika. Ovo postavlja pitanje kako su ovi organski usevi kontaminirani pesticidima visokog rizika koji nisu dozvoljeni u organskoj poljoprivredi.

Za zdrave konzumente samo zdravo voće – bez primesa hemije!

Očigledno je da postoji sumnja u prevare potrošača na tom tržištu ili da su navedeni proizvodi možda bili lažno deklarisani kao organski. Kako su objasnili domaći stručnjaci na sajtu „Srbija organika”, u organskoj proizvodnji zaštita bilja se zasniva na minimalnoj upotrebi materija koje nisu poreklom sa farme. Proizvođači u organskoj proizvodnji se suočavaju sa izazovom suzbijanja bolesti, štetočina i korova, budući da nisu dozvoljeni sintetički hemijski preparati koji se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi.

Izvor: Pixabay

Stručnjaci ističu da zaštita bilja u organskoj proizvodnji ne podrazumeva samo jednostavnu zamenu pesticida iz konvencionalne poljoprivrede pesticidima koji su dozvoljeni u organskoj. To je složen sistem kontrole štetnih organizama koji se oslanja na preventivne mere i dozvoljene biološke mere propisane zakonom i pravilnicima o organskoj proizvodnji. Primena bio-pesticida je samo krajnja mera koja se koristi kada sve ostale mere nisu dovoljno efikasne.

Cilj zaštite bilja u organskoj proizvodnji je održavanje nivoa štetnih organizama ispod praga ekonomske štetnosti. Za domaće potrošače, važno je znati kako razlikovati organski proizvedenu hranu od konvencionalno proizvedene. Organske poljoprivredne proizvode često nije moguće vizuelno razlikovati. Često je zabuna među potrošačima u vezi sa crvljivim jabukama i nepravilno oblikovanim voćem, što neretko može biti i rezultat zapuštenosti ili nepravilnog tretmana proizvoda, a ne nužno povezano sa organskom proizvodnjom.

Image by PIRO from Pixabay

Kako bi to trebalo da izgleda u praksi?

Ključna ideja je da organski proizvodi često imaju impresivan izgled u pogledu veličine i boje, iako to može zavisiti od različitih faktora kao što su vrsta, prirodni uslovi i klima. Takođe, njihov miris i ukus često su intenzivniji zbog povećanog sadržaja određenih materija, kao i zbog korišćenja lokalnih sorti koje imaju takve karakteristike, a koje su poželjne u organskoj proizvodnji. Zbog toga je važno da potrošači obrate pažnju na sledeće detalje. Ako je domaći organski proizvod proizveden u skladu sa standardima ove vrste proizvodnje i u skladu sa zakonskom regulativom, proizvođač je dužan da istakne nacionalnu oznaku koja garantuje sertifikaciju proizvoda.

Ako proizvod nema ovu oznaku, već samo prefikse „bio“, „eko“ ili „organsko“, to znači da nije kontrolisan i sertifikovan kao organski proizvod. Organski proizvodi koji su sertifikovani u skladu sa EU regulativom nose domaći logo i oznaku organskih proizvoda EU. Postoje i domaći poljoprivredni biljni proizvodi koji su još uvek u takozvanom prelaznom periodu, ali su već proizvedeni metodama organske poljoprivrede. Oni još uvek ne mogu da budu označeni kao organski i obeleženi nacionalnim simbolom. Zapravo, oni se označavaju kao „proizvodi iz perioda konverzije“.

Photo by 筑瑄 (as nickname) on Unsplash

Šta raditi?

Kada je reč o konvencionalnoj proizvodnji koja je češća u Srbiji, ako se pesticidi primenjuju na stručan način pod nadzorom, ne predstavljaju opasnost po zdravlje. Ovi preparati su pod kontrolom, a pitanje je samo pravilne primene i savesti proizvođača. Ako se poštuju svi standardi, količina pesticida u povrću i voću biće ispod maksimalno dozvoljene. Samim tim nema razloga za zabrinutost jer će proizvod biti siguran za upotrebu.

Stručnjaci ističu nekoliko opštih preporuka koje mogu pomoći pri kupovini voća i povrća. Jedna od njih je da je kupovina ovih proizvoda sigurnija u supermarketima nego na pijacama i kod malih proizvođača. Razlog je što je poznato poreklo povrća, a proizvođač je pre isporuke dužan da izvrši analize. To, svakako, uključuje i analize na ostatke pesticida. Kontrolu takođe sprovodi i trgovac, što dodatno potvrđuje da je hrana sigurna.

Izvor: Politika