Naslovna Poljoprivreda Voćarstvo i povrtarstvo Paprika u maju se iznosi na njivu

Paprika u maju se iznosi na njivu

1740
0

Vreme je za sadnju na polju, paprika se iznosi u maju. Paprika ima veliki privredni značaj, spada u grupu najznačajnih intenzivnih kultura jer zahteva veliko angažovanje ljudskog rada.Paprika je visokoakumulativna kultura, jer ostvaruje visok dohodak po jedinici površine. Ima visoku akumulaciju, te spada u najzastupljeniju kulturu koja se može koristiti na razne načine, jer ima visoku hranljivu i biološku vrednost. Gaji se na otvorenom polju i zaštićenom prostoru.

Paprika u maju se iznosi na njivu

Rasadnički period je kada biljka prelazi stadijum jarovizacije i nekoliko etapa organogeneze generativnih organa. Seme se seje krajem januara i početkom februara, a rasadjuje se krajem aprila i početkom maja. U tople leje se slaže stajnjak 50-70 t/ha debljine koji zagreva leju 48 dana sa 15°C. Za produženje grejanja tople leje, govedjem stajnjaku se dodaje i slama u odnosu 1:1 sa dodatkom KAN-a ili 3:1, slama –stajnjak sa KAN-om. Zagrevanje vodom obezbedjuju se povoljni uslovi za rad mikroorganizama i razgradnju organske materije. Stajnjak treba dobro da se složi i nagazi, dobro ga je zaliti krečnim mlekom ili politi na površini gašeni kreč. Dezinfekciju zemljišta mogu izvesti samo stručna lica i to METILBROMIDOM.

Nega rasada paprike

Nega se vrši redovnim zalivanjem mlakom ili ustajalom vodom, provetravanjem, uništavanjem korova, prihranjivanjem, zaštitom od bolesti i štetočina, kaljenjem rasada. Paprika je toploljubiva biljka, treba voditi računa o toploti pri klijanju i nicanju. Posle nicanja treba dan-dva spustiti temperaturu za 5-7ºC i ponovo održavati na 25ºC. Rasad se kali sa 0,5 rastvorom K2SO4. Kvalitetan rasad ima 6-8 listova, visine 15-25 cm.

Pred rasadjivanje i čupanje rasada, dan ranije treba dobro zaliti. Prilikom vadjenja rasada ne treba direktno čupati, nego potkopati i podignuti lopatom. Rasad treba klasifikovati, samo onaj koji odgovara za sadnju (6-8 listova), treba složiti u gajbe u koje se prethodno stavi zalivena slama. U jednu gajbu stane 600-1000 biljaka.

Srednje rana sadnja je od 10-25. maja, kasna 25 maj-10. juna. Sadnju treba obaviti na dobro pripremljenom i podjubrenom zemljištu. Neposredno pre sadnje treba uneti TREFLAN 1,5-2 kg na dubinu 5-10 cm. 7 dana po rasadjivanju koristiti – STOMP-E-350,4-4,5 kg/ha. Rastojanje treba da bude 50×20 cm za 100.000 biljaka. Sklop 65×20 cm daje 83.000 biljaka. Dubina sadnje je 5-6 cm. Pred sadnju treba uneti insekticide – Galation 40 kg/ha, po celoj površini, u redove 20 kg/ha.

Obrada u toku vegetacije:

  • Kultiviranje
  • Navodnjavanje
  • Prihranjivanje
  • Berba (kasna berba gubi i do 30%)

Kultiviranje i navodnjavanje

Kultiviranje paprike ima za cilj aeraciju površinskog sloja zemljišta, održavanje vlage i mehaničko uništavanje korova. Ove mere nege se obavljaju u toku vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove, a prva se obavlja dve nedelje nakon rasadjivanja. Posle svakog navodnjavanja ili posle svake jake kiše, treba izvršiti medjurednu kultivaciju, da bi se izbegla pokorica. Dubina I 3-5 cm, a ostale 5-7 cm. Pored kultiviranja biljke dobro reaguju na okopavanje. U toku vegetacije treba obaviti 2-3 okopavanja.

Proizvodnja povrtarske paprike, bilo iz rasada ili direktnom setvom, ne može bez navodnjavanja. Potrebe za vodom se povećavaju kako biljka raste, naročito u fazi cvetanja i oplodnje. Ukupne potrebe za vodom variraju u širokom rasponu preko 530-600mil/m2. Prosečno je potrebno u našim uslovima 8-12 zalivanja u toku vegetacije sa 25-40 l/m². Najčešći oblik je veštačka kiša uz pomoć rasprskivača, no, medjutim, ona moće da prouzrokuje povrede biljaka i sabijanje zemljišta. Bolji način zalivanja od veštačke kiše gde se potapa vodom jeste kap po kap. Obratiti pažnju da paprici ne odgovara navodnjavanje preko lišća.

Berba paprike

Berba paprike se vrši od osnove ka vrhu, po etažama. Najkrupniji plodovi su I etaže, a posle se smanjuju. Od oplodnje do tehnološke zrelosti, u zavisnosti od sorte i uslova gajenja, najčešće protekne 30 dana. Sa zakašnjenjem berbe plodova, prinos se može smanjiti i do 30%.

Za Vas smo pripremili i kompletan vodič od sadnje do spremnog rasada:

Setva paprike

Potrebno je uzeti kvalitetno seme koje ima dobru klijavost i energiju. Setva za proizvodnju rasada za srednju, ranu i kasnu. Optimalna količina semena dobrog kvaliteta po metru kvadratnom je 600-700 bilj. /m².- do 900.

Za 1 ha paprike potrebno je 70-100.000 biljaka, sa površinom 100 m², leja ili plastenik, 1-1.2 kg semena. Kada prodje 50-60 dana, rasad se rasadjuje sa 6-8 listova. Seme paprike treba pred setvu dezinfikovati suvim i vlažnim putem, zbog patogena, uključujući i viruse koji se nalaze na površini semena. Seme paprike pred setvu treba potopiti sa 2%-NaOH u trajanju od 15-20 min. Nakon toga seme treba isprati čistom hladnom vodom u trajanju od 15-20 minuta, a posle toga staviti u klijalište.

Paprika niče za 7-14 dana u klijalištu da se dobije 1500-2.000 biljčica/m², a za to je potrebno 15-20 g/m². Pikira se u fazi pojave 1 para listova. Najbolja setva proizvodnog rasada je u kocke ili kontejnere. Pikirani rasad se proizvodi za ranu proizvodnju paprike u plastenicima, staklenicima i eventualno za baštensku proizvodnju.

Toplota

Paprika je, s obzirom na svoje poreklo, toploljubiva biljka. Optimalna  temperatura, za klijanje i nicanje je 22-25°C. Minimalna temperatura za klijanje je 15°C. Najviše cvetova i najbolja oplodnja ima kada se gaji na 25°C – odnosno 30°C dok noćna temperatura treba da bude od 16 do 21°C.

Suma toplote – Do nicanja – 220-250°C.  Od nicanja do cvetanja – 1200-3.000°C. Suma toplote – 2700-3000°C.

Optimalna temperatura za gajenje paprike je 25°C  ± 5-7°C. Najveći zahtevi za toplotom su u fazi klijanja i nicanja. Minimalna temperatura za klijanje semenki je 10°C – 35 dana. Min. temp. za obrazovanje klijanaca je 15°C – 25 dana. Pri temperaturi 25°C, uz dovoljnu vlagu, počinje za 6-7 dana.

Suma toplote je 1200-1500°C od setve do nicanja. Ukupna suma toplote u vegetaciji je 2700-3.000°C. Za gajenje paprike je potrebno 140-160 dana. Za gajenje u direktnoj setvi je potrebno 180-200 dana.

Najviše cvetova i najbolja oplodnja paprika ima na 25-30°C tokom dana, pri noćnoj 16-21°C. Više temperature od 32°C i  manje od 15°C, paprika odbacuje cvetove.

Paprika na temperaturi preko 32°C i ispod 15°C odbacuje cvetove, a pri  max. 38° i min. -0.3 do -0.5 paprika zaustavlja rast.

Svetlost

Paprika u maju –nicanje
Najveće zahteve prema svetlosti paprika n ima od nicanja do pune fiziološke zrelosti. Prilikom proizvodnje iz rasada, folija mora biti čista da bi propustila svetlost. Na kraju rasadničkog perioda, veoma je važno kaljenje rasada, odnosno njegovo privikavanje na dnevnu svetlost. Optimalno osvetljenje je oko 30.000 luksa a minimalno 5.000 luksa, što zavisi od sorte i uslova gajenja

Vlaga

Zbog velikih zahteva za vodom, relativno slabo razvijen korenov sistem i velike produkcije organske materije, najviše se usvaja voda izmedju 12-14 časova, a po mesecima jul-avgust. Jedna biljka transpiriše 120-600gr vode dnevno. Ožegotine na listu i plodu, belo sive boje i na kraju crne. Optimalna vlažnost 70-80%. Niska vlažnost pri visokim temperaturama ima za posledicu opadanje cvetova i plodova.

Potreba za hranivima

Za rast i razviće potrebno je više elemenata u zemljištu. Treba pomešati organsko djubrivo i NPK. U fazi punog zrenja potreban je i fosfor i kalijum. Nedostatak fosfora se manifestuje tamnim listovima ljubičaste nijanse, smedjim pegama, opadaju zametnuti plodovi, zakržljali su plodovi. Nedostatak kalijuma smanjuje otpornost paprike.

Tehnologija gajenja i plodored

Treba izbeći zemljište gde se javljaju kasni i jesenji mrazevi. Treba izbegavati područje sa gradom, podzemne vode, vetrovi itd.

4-5 god. ne treba gajiti papriku na istom zemljištu. Dobri predusevi 1 godišnji su leguminoze, strna žita, trave, novoosvojeni tereni i razorene ledine. Loši predusevi su paradajz, krompir i duvan, tikve i krastavci.

Djubriva

Treba koristiti organska djubriva – stajnjak svež, 30-50 t/ha. Pred jesenju duboku obradu, koristi se zgoreli stajnjak i zelenišno djubrivo, najčešće od leguminoza. Azot 40-50 kg/ha, fosfor-20-25 kg/ha, kalijum 50-60 kg/ha. Uneti stajnjak 30-40 t/ha, za prinos od 10 t/ha ploda, potrebno je 120-160 kg/ha azota, 60-100 kg/ha fosfora i 150-240 kg/ha kalijuma.

Obrada zemljišta

Zaoravanjem strništa postiže se raspadanje žetvenih ostataka, ubrzano klijanje i nicanje semena korova i njihovo uništavanje. Nakon ljuštenja strništa, rastura se stajnjak i zaorava se na 20-25 cm. U jesen tokom 9. i 10. meseca, izvodi se osnovna obrada na dubini više od 30 cm. Prolećna obrada se sastoji u tanjiranju i usitnjavanju zemljišta, setvospremačem, ukoliko se paprika proizvodi iz direktne setve, onda se obrada izvodi polovinom marta a iz rasada polovinom aprila, kao startno unošenje. Unosi se i herbicid  TREFLAN, u količini 1,5-2 – do 2,4l/ha sa inkorporacijom dubine 5-10 cm, kao i Stomp 4-5 l/ha bez inkorporacije.

Korišćen izvor:

  • NAUČNI INSTITUT ZA RATRSTVO I POVRTARSTVO –NOVI SAD, Zbornik radova –sveska  42 . 2006. god. Prof. dr. Đura Gvozdenović
  • Vitić Miroljub str. sar. za https://agroinfonet.com/poljoprivreda/povrtarstvo/paprika-u-maju-se-iznosi-na-njivu/
Prethodni tekstKoje su prednosti organske poljoprivrede?
Sledeći tekstPravilnik o utvrđivanju Programa mera zaštite zdravlja bilja za 2022.godinu