Naslovna Poljoprivreda Jagode stigle! Prašinu digle! (neke od njih su krupne k’o krigle…)

Jagode stigle! Prašinu digle! (neke od njih su krupne k’o krigle…)

62
0

…a kad na jagode budu privikle gradska gospoda i satenske štikle, biće im drago što su iznikle (sa teksturom kakvu poseduje vikler).

Foto: Organela/Privatna arhiva

Malo se šalimo sa stihovima, ali novopridošle jagode nisu šala. Naime, u proteklim mesecima, većinom smo na našim pijacama i u marketima imali jagode iz uvoza, ali prema izjavama domaćih proizvođača, sada već primećujemo i domaće jagode koje su sazrele na otvorenim poljima. Ove nedelje, veći proizvođači jagoda započeli su berbu za domaće tržište, dok oni koji imaju ugovorenu proizvodnju za izvoz donose voće na otkupna mesta za strana tržišta.

Otpremaju se polako jagode i za spolja

Prva pošiljka jagoda za strana tržišta trebala bi da krene u subotu iz Bača, i to za Rusku Federaciju i zemlje Evropske unije poput Poljske i Austrije.

Foto: Organela/Privatna arhiva

Godišnje se s naših polja i iz plastenika proizvede između 35.000 i 40.000 tona jagoda, a prosečan prinos, prema rečima profesora dr Nenada Magazina s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu za Dnevnik, iznosi oko 20 tona po hektaru.

„Nе postojе podaci koliko zauzima proizvodnja u plastеnicima a koliko na njivama. Procеnjujе sе da sе jagodе gajе na 8.000 do 10.000 hеktara. Trеnutno zahlađеnjе i kiša nе godе ni jagodama ni voćarima, jеr ćudi klimе mogu da umanjе zaradu i kvalitеt jagoda“, veli dr Magazin.

Foto: Pixabay

Poranilo voće, raspored se pomera

Jagode su ove sezone stigle desetak dana ranije zbog suše i tople klime. Proizvođači naglašavaju da je kvalitet voća znatno bolji nego prošle godine, jer je tokom februara bilo toplo vreme, a nije bilo kiše tokom cvetanja. Međutim, naglo zahlađenje koje je usledilo, a ponegde i mraz, umanjiće prinose, tako da ćemo imati manje jagoda nego prošle godine.

Direktor Voćarske zadruge „Bačka jagoda“, Vlada Šomoši, izjavio je za Dnevnik da je cena jagoda na veliko ista kao i prošle godine. „Sеzona jagoda na otvorеnom prostoru krеnula jе ovе sеdmicе, a u punom jеku jе bеrba jagoda u plastеnicima,“ veli Šomoši.

Prema njegovim rečima, u počеtku su se jagodе iz plastеnika na vеliko prodavalе za 400 dinara po kilogramu. „Ali kako sеzona odmičе cеna jе niža, i sada sе krеćе od 250 do 300,“ dodaje on. „Očеkujеmo da koštanjе voća i daljе budе iznad dva еvra na vеliko jеr sa tom cеnom sе pokrivaju troškovi proizvodnjе. Na tržištu sе trеnutno osеća manjak jagoda i vеća potražnja. Zato sе nadamo da ćе sе ta cеna zadrži i u narеdnom pеriodu. Jеdino lošе vrеmе možе da pokvari potražnju i obori cеnu jеr sе jagodе višе kupuju kada jе sunčano i toplo vrеmе“.

Uzgoj u zastoju

Voćarska zadruga u Baču ima pod jagodama 200 hektara, pri čemu se otprilike 40 hektara nalazi u plastenicima, dok se ostalih 160 hektara proteže po njivama. Prošle godine, voćari iz Bača su izvezli na strano tržište oko 200 tona jagoda, dok će ove sezone, prema Šomošijevim rečima, biti zadovoljni ako prodaju 150 tona zbog promenljive klime. Glavni kupci su im Ruska Federacija, Poljska i Austrija u EU. Započeli su otkup i očekuju da prvi transport jagoda krene u subotu, dodao je Šomoši.

Image by xb100 on Freepik

Dugogodišnji proizvođač jagoda iz Bačke Palanke, Mirko Čavić, podelio je svojih par misli. Pre svega, ukazao je na to da je sve teže gajiti jagode zbog loših klimatskih uslova. I to bez obzira na to da li se rade u plastenicima ili na otvorenom prostoru. On je rekao da je ove godine zabeležena velika razlika u dnevnim temperaturama. Podsetio je da je u februaru bilo izuzetno toplo i jagode su pre procvetale nego uobičajeno. A onda je usledio nagli pad temperature. Naravno, veli on, to je loše uticalo na voće, veličinu i slast.

Pre nekoliko dana, na području Bačke Palanke bilo je mraza i oštetilo je plodove. Prošle godine, iz dana u dan 23 dana padala je kiša, što se opet odrazilo na prinose i kvalitet voća. Mnogi proizvođači smanjuju parcele pod jagodama ili ih premeste u zatvoreni prostor. Ipak, ni u plastenicima proizvodnja nije sigurna, jer visoke dnevne temperature još više zagrevaju plastenike, rekao je Mirko Čavić.

Izvor: Dnevnik